Dubašljanska narodna nošnja uvijek će privući pozornost. Taj mediteranski tip narodnog ruha prepoznatljiv je po muškim crnim ili bijelim hlačama, bragešama, s visećim nabranim turom i nogavicama do pola lista. Na muškoj je glavi pletena modra ili crna kapa ili klobuk. Obavezna je košulja na grišpu i prsluk, koret. Ženske košulje ukrašene su čipkom i to od 16. stoljeća. Dubašljanke su nosile tri podsuknje koje se u tancu vide ispod suknje, pogotovo njihov lijepi čipkasti rub. Najuža podsuknja ima najbogatije ukrase, srednja malo manje bogate, a najšira se najmanje ukrašava. Gornje žensko ruho ima nekoliko inačica, črna nošnja od bedene i črljena štanpanica. Nabori, pjete, na ženskoj nošnji, pa raznobojni facoli, kurdelice i crvene pletene čarape, kalcete, upotpunjavali su posebno lijepu živopisnu žensku nošnju.
Sastavnice dubašljanskog folklora su: narodno pjevanje – kanat, svirka na pučkom glazbalu – sopelama i pučki ples – tanac. Pučko se pjevanje i svirka sopela izvodi u jedinstvenom tijesnom intervalu ( ljestvici, koju je 1925. odgonetnuo Ivan Matetić Ronjgov ). Ovakav glazbeni idiom ne možemo naći u nijednoj europskoj glazbi pa ju je UNESCO uvrstio na prestižnu listu Svjetske nematerijalne baštine. Narodni ples Dubašnice – tanac – ima četiri stavka: korak, tanac na halop, prebir i tanac na versi. Cijeli tanac vode sopci svirkom sopela s posebnom melodijom za svaki tanac.
Od 1995. djeluje Kulturno-umjetnička udruga Dubašnica – Malinska. Svake godine, početkom lipnja na Krčkom festivalu folklora okupljaju se sve otočke udruge. Prava je to revija narodnih nošnja, kanta i tanca s više od 600 sudionika. Krčki festival, najstariji takav festival u Republici Hrvatskoj (1935. ), svake je godine u drugom mjestu na otoku.
Dubašljanski folklor nastupa više puta u sezoni za turiste, i uvijek je neizostavan sadržaj svjetovnih i duhovnih slavlja, te je pravi hodajući etnografski muzej.